Dvorac je izgrađen u duhu pseudo-romantičarske arhitekture „fantastičnih zamaka”, kao što je Lastavičje gnezdo na Krimu. Osnova građevine je kvadratna sa kulama na uglovima, te reprezentativnim glavnim tremom i stepeništem. Upravo su bočne kule i bela boja dvorca najupečatljiviji i čine zgradu monumentalnom. Toranj i četiri ugaone kule napravljeni su u stilu neogotike, a svečana sala i oba ulaza urađeni su u neoklasicističkom stilu. Kapela je građena uporedo kada i dvorac, u neovizantijskom stilu. Ikonostas je oslikao naš poznati slikar Uroš Predić, inače veliki prijatelj Bogdana Dunđerskog. Pored dvorca rađena je i kapela u neovizantijskom stilu, posvećena Svetom Đorđu, i delom ju je radio beogradski majstor ikonostasa Karbiner.
Crkva svetog Velikomučenika Georgija u Bečeju predstavlja duhovno središte ovog grada u Vojvodini, Srbija. Arhitektonski, crkva odiše svojom lepotom i jednostavnošću, sa prepoznatljivim elementima pravoslavne arhitekture. Crkva je građena u periodu od 1851. do 1858. godine. Ova pravoslavna crkva u Bečeju je građena u stilu kasnog klasicizma, dok su njegova tri tornja, kao simbol Svetog trojstva izgrađena u baroknom stilu. Sama crkva je jednobrodna sa petostranom apsidom i naglašenom bočnom pevnicom. Ono po čemu je ova crkva najpoznatija je njen ikonostas rađen u baroknom stilu, koji sadrži 63 ikone, koje je oslikao čuveni srpski slikar Uroš Predić.
U Bečeju je podignuta prva katolička crkva 1763. godine. Na njenom mestu je izgrađena današnja 1830. godine i posvećena je Velikoj Gospojini. Objekat današnje crkve datira iz 1830. godine pre toga je na istom mestu bila prva katolička crkva podignuta 1763. godine od naboja prekrivena trskom. U 1786. godini crkva je srušena i na istom mestu je sagrađena nova sa tornjem. Današnji oblik crkve formiran je 1887. godine dimenzija je 48,7 x 17 m. Toranj je dograđen 1923. godine vitraže na prozorima uradio je Kratzman Ede 1892. godine. Prvobitno je urađena u stilu ranog klasicizma, dok kasnije poprima mešavinu različitih arhitektonskih stilova. Unutrašnjost crkve je bogato ukrašena ornamentima u baroknom stilu. Sliku “Uspenje Bogorodice” , koja je na oltaru, radio je Bečejski slikar Mora Tana.
Gradski muzej u Bečeju je značajna kulturna institucija koja čuva i predstavlja bogatu istoriju i nasleđe ovog grada, smeštenog u Vojvodini, Srbija. Muzej je osnovan s ciljem da očuva kulturno nasleđe i tradiciju Bečeja, te da kroz svoje stalne i privremene izložbe pruži posetiocima uvid u razvoj grada kroz vekove. Tokom godina svog postojanja, od skromne kuće sa početka, koja je više ličila na galeriju nego na muzej, postao je pravi zavičajni muzej kompleksnog tipa koji obuhvata sve oblasti ljudskog delovanja. Danas muzej ima oko 16.500 predmeta i sedam odseka: arheološki, etnološki, istorijski odsek, likovnu umetnost, prirodnjački odsek, konzervatorski i opšti odsek.
Gradsko pozorište Bečej je ustanova kulture čiji je osnivač opština Bečej. Nekada Dom kulture, pa Centar za kulturu “Vuk Karadžić“, Gradsko pozorište je i danas centralna ustanova kulture u gradu. Zgrada Gradskog pozorišta je jedna od najstarijih, ako ne i najstarija u gradu. Bila je u ovoj zgradi kasarna, odnosno sedište Potiskog vojnog okruga, sve do ukidanja okruga 1849. godine, a bio je tu i čuveni hotel Central, koji je svojim gostima pored hotelsko ugostiteljskih usluga nudio i širok spektar dodatnih usluga, povezanih sa igrama na sreću i najstarijim zanatom na svetu. Sadašnji izgled zgrada je poprimila posle požara 1926. godine. U delu zgrade ka Glavnoj ulici poslednjih decenija se nalazi Ekonomsko trgovinska škola.
Ovo je najstarija ustanova iz kulturne sfere u Bečeju. Prva biblioteka je otvorena u Starom Bečeju davne 1898. godine, kada je Velika Opština Stari Bečej, u sastavu Bač-Bodroške županije, donela „Pravilnik o postavljanju, smeštaju i rukovanju opštinskom narodnom bibliotekom”. Ta biblioteka imala je siromašan knjižni fond, a knjige se čak nisu ni nalazile na policama već u sanduku za ogrev te mnogi meštani nisu ni znali za njeno postojanje. Danas Narodna biblioteka pokriva sva mesta opštine, a njen knjižni fond obuhvata oko 110 hiljada knjiga.
Pre samog pomena građevine, važno je istaći značaj braće Tan. U pitanju su znamenita i poznata imena umetnosti i nauke, čija stvaralaštva imaju bitnu ulogu u kulturnom nasleđu Jugoslavije, ali i celokupnog Starog kontinenta tokom 19. veka. Tan Mor je bio istaknuti predstavnik akademskog slikarstva. Na njegovim delima prikazane su istorijske scene, religiozne teme i portreti. Tan Karolj je bio čuvani hemičar koji je izdavao prvi mađarski časopis posvećen hemiji bio je predsednik Mađarskog društva prirodnih nauka od 1872. godine.